Partner im RedaktionsNetzwerk Deutschland
PodcastsFreizeitAgelast podcast
Höre Agelast podcast in der App.
Höre Agelast podcast in der App.
(16.085)(9.339)
Sender speichern
Wecker
Sleeptimer

Agelast podcast

Podcast Agelast podcast
Galeb Nikačević Hasci-Jare
Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za ...

Verfügbare Folgen

5 von 295
  • Kako su dvonožni hod i veliki mozak uticali na porođaj i preživljavanje | Dr Sofija Stefanović | 272
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook:  / mazdasrbija  3. Instagram:   / mazda.rs  Tridesetih godina prošlog veka u neolitskim naseljima na arheološkom lokalitetu Starčevo, u blizini Pančeva, pronađeni su brojni artefakti čija je funkcija bila nepoznata sve do 2019. godine. Spekulisalo se šta mogu da budu: od alata za obradu drveta, preko alata za obradu kože, pa sve do ritualnih predmeta, jer su bili široko rasprostranjeni tokom neolitskog perioda. Tek dolaskom naše ovonedeljne gošče, prof. dr Sofije Stefanović, pokrenut je projekat BIRTH koji je podržao Evropski istraživački savet sa skoro dva miliona evra, u kojem je angažovan tim stručnjaka sa njome na čelu, nakon kojeg su, bez svake sumnje, dokazali da su u pitanju neolitske kašičice koje su korišćene da bi se pravile kašice za bebe. Prema njenim rečima: „Čovek može da vidi samo ono na šta mu je um pripremljen." Naša istorija je ispunjena nasiljem, ratovima, revolucijama i prevratima, ali se niko u akademskoj zajednici u tom kontekstu nije bavio materinstvom, porođajem i odgojem potomstva kao jednim od ključnih mehanizama za razumevanje opstanka vrste kroz istoriju, to jest, sve do dr Sofije Stefanović. Zašto je ova tema značajna? U evoluciji su nas dve karakteristike odredile kao vrstu: dvonožni hod i veliki mozak. Ali u evoluciji svaka promena ide uz određenu cenu, a u našem slučaju u pitanju je sužavanje i produžavanje karlice, čime se sužava i porođajni kanal, a veliki mozak pomera period rođenja u najraniju fazu, kada je dete potpuno bespomoćno i osetljivo. Ovi elementi predstavljali su veliki rizik za preživljavanje i prema rečima naše gošće: „Provukli smo se kroz iglene uši evolucije." Ovi faktori morali su da utiču na dinamiku društvenog uređenja ljudskih naseobina. Pripitomljavanje stoke, razvoj zemljoradnje, period dojenja, uzgoj deteta, broj trudnoća, a time i brojnost populacije jedne vrste. Sve su ovo teme koje je u svetu pokrenula naša ovonedeljna gošća — kako je praistorija materinstva uticala na razvoj savremenog čoveka. Prema njenim rečima: „Sve što živimo danas, već se desilo u neolitu i bronzanom dobu." Prof. dr Sofija Stefanović je redovna profesorka na katedi za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Angažovana je, takođe, na Institutu Biosens na Univerzitetu u Novom Sadu gde rukvodi projektom BIRTH, kao prvi naučnik iz Srbije čije istraživanje je podržao Evropski istraživački savet. Na Odeljenju za arheologiju, angažovana je na predmetima u oblasti bioarheologije i fizičke antropologije, a takođe, u nastavni plan uvela je i brojne nove bioarheološke predmete na svim nivoima studija. Jedan je od osnivača Laboratorije za bioarheologiju 2008. godine a od 2015. do 2017. godine i njen upravnik. Odlukom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 2015. godine, Laboratorija za bioarheologiju akreditovana je kao Centar izuzetnih vrednosti za bioarheološka istraživanja.Instagram:Galeb Nikačevi...
    --------  
    2:09:43
  • Studentski protesti | Blokada SKC-a | Slavko Timotijević, bivši urednik i direktor SKC-a | 271
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook:  / mazdasrbija  3. Instagram:   / mazda.rs  Kada su se desili čuveni studentski protesti 1968. godine koji su rodili veliki talas društvenih promena u celom svetu, u Jugoslaviji su kao 17. tačku zahteva studenti imali oslobađanje zgrade koja je krajem 19. veka bila balska dvorana i oficirski dom, a 1903. godine je bila zborno mesto odakle je počeo Majski prevrat. Nakon II Svetskog rata zgrada je pripala Upravi državne bezbednosti, poznatijoj kao UDBA, da bi upravo te 1968. godine nakon revolucije zgrada pripala studentima i postala ono po čemu je znamo i danas, Studentski kulturni centar, čuveni beogradski SKC. Nakon tri godine renoviranja, na Dan studenata 4. aprila 1971. godine zgrada je zvanično počela sa radom i bila je centralno mesto razvoja savremene kuluture i umetnosti. Od Aprilskih susreta, to je mesto na kojem su karijere lansirali umetnici poput Marine Abramović, Raše Todosijevića, Zorana Popovića, Gergelja Urkoma, Neše Paripovića i Ere Milivojevića, poznatijih kao tvrdo jezgro konceptualne, likovne i savremene umetnosti. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih bila je centralna tačka rođenja panka i novog talasa u Beogradu i rasadnik kulture u svojim najrazličitijim pojavnim oblicima. U podrumu ove zgrade svoje karijere su počinjali bendovi od Idola, Šarla Akrobate, pa sve do EKV-a. Nažalost, početkom rata i dolaskom SPS-a na vlast, devedesetih godina ova institucija je izgubila svoju moć i svoju funkciju i prestala je, kao i mnoge institucije kulture da bude sila osovina omladinskih pokreta i mesto za razvoj umetnosti i kulture u našoj zemlji. Nakon 5. oktobra, SKC je oslobođen, pa je u tom talasu osnovan i radio koji je, opet, bio mesto na kojem se rodio kontrakulturni pokret i bio je dom mnogim današnjim umetnicima, od rep scene, poput Bad Copy, Prti Bee Gee, pa sve do zvezda elektronske muzike iz kasnih devedesetih kao što je Marko Nastić. Ni ova faza nije potrajala dugo. Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića, 2003. godine stvari su krenule nizbrdo, da bi oduzimanjem frekvencije i poznih 2000-ih ugašen radio, a sav program ove institucije zaustavljen. SKC je nakon toga prestao da bude centralno mesto omladinske zajednice i kulture sve do danas, to jest, sve do 12. februara ove godine kada su studenti, prvi put od 1968. godine ponovo osvojili zgradu. Tokom studentskih protesta i blokade koja traje već tri meseca širom Srbije, prva institucija kulture u koju su ušli je upravo beogradski SKC, koji je i dalje pod blokadom, a mi smo rešili da u ovoj epizodi ugostimo čoveka koji je bio akter i svedok svih faza ove institucije u kojoj je bio jedan od urednika programa od osnivanja 1971. godine, a potom i njen direktor nakon oslobođenja ove zgrade 5. oktobra, Slavka Timotijevića. O istorijatu SKC-a, njegovom značaju i brojnim događajima koji su obeležili njegovu istoriju, u ovoj epizodi.Instagram:Galeb Nikače...
    --------  
    2:18:50
  • „Ceo život je putovanje u detinjstvo” | Peca Popović, novinar i muzički kritičar | Agelast 270
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook:  / mazdasrbija  3. Instagram:   / mazda.rs  Gost ovonedeljne epizode je Petar Peca Popović, pisac, urednik i publicista, ali nijedna titula jednostavno ne bi bila pošten niti kompletan opis njegovog lika i dela. Doslovno jedan dobar deo kulturnog nasleđa koji živimo na prostoru bivše Jugoslavije ne bi postojao da nije bilo njega da umeša prste u sudbinu brojnih značajnih događaja. Od prvog ugovora koji je potpisao tada nepoznati muzičar Đorđe Balašević, preko Bore Đorđevića, pa sve do organizacije čuvenog koncerta kod Hajdučke česme 1977. godine. Obeležio je period dolaska Zdravka Čolića u Srbiju i njegovih početaka u Korni grupi, a EKV su se okupljali kod njega u kući pitajući ga za mišljenje o demo snimcima svog albuma. Uređivao je časopis „Džuboks”, radio je kao urednih licencnih izdanja u PGP-RTS, a listati njegove zasluge ovde bi bilo nezahvalno, ali sva sreća, imamo snimljeno više od tri sata razgovora. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    3:03:09
  • „Novinarstvo je postalo globalno potplaćena profesija” | Marko Miletić, gl. i odg. urednik Mašine
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook:  / mazdasrbija  3. Instagram:   / mazda.rs  Naš novi gost je Marko Miletić, glavni i odgovorni urednik portala Mašina.U vreme kada je poverenje u medije, posebno tradicionalne medije, najniže u istoriji i kada je reputacija medijskih radnika srozana, postavlja se pitanje, ne samo ko želi da se bavi vestima, već kako i na koji način da to urade. Kreiranje poverenja, izbegavanje poslovnih modela koje favorizuju društvene mreže i algoritmi stavlja vesti u vrlo nezavidnu poziciju. Pitanje javnog interesa ne bi smelo da podleže komercijalnim vrednostima tržišta, jer onda ne bi bilo javni interes. Ali postavlja se pitanje — kako? Mašina portal je nedavno proslavila 10 godina postojanja, a povod za njihovo gostovanje je, pored razgovora o medijima i budućnosti medija i fantastičan posao koji su uradili i rade tokom tri meseca studentskih protesta.Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    2:16:48
  • „U filmskoj montaži u Holivudu nema mnogo kreativne slobode” | „SHOGUN” | Maria Gonzales | 268
    Podržite me na Patreonu: https://www.patreon.com/agelastJednokratne donacije kanalu: https://www.paypal.me/agelastpodcastKripto donacije: BTC: 1BdrToPVPRbMtzPkdX8z3wviTHZZyzqD7wETH: 0xe189975f215102DD2e2442B060D00b524a608167FB: https://www.facebook.com/galebnikacevicInstagram: https://www.instagram.com/agelast_/Twitter: https://twitter.com/GalebNikacevA1: https://a1.rs/privatniMazda:1. Web: https://www.mazda.rs 2. Facebook:  / mazdasrbija  3. Instagram:   / mazda.rs  Gošća u našoj novoj epizodi je Maria Goznales, tv i filmska montažerka iz Los Anđelesa i dobitnica prestižne nagrade Emmy u septembru 2024. godine za najbolju montažu i to ni manje ni više nego za seriju „Shogun”. Za one koji ne znaju, u pitanju je istorijska drama smeštena u Japan početkom 17. veka, ali posvećenost svakoj pojedinosti u procesu pravljenja ove serije čini je pravom retkošću u moru današnje hiperprodukcije. Sam broj Emmy nagrada koji je serija osvojila svedoči o tome — čak 18! Maria Gonzales je, pored ove serije radila i na brojnim drugim holivudskim projektima, poput „Man in Black”, potom „Old Man”, sa Džefom Bridžisom, a bila je i u timu montažera koji su dobili oskara za najbolju montažu za film „The Bourne Ultimatum”. U Beogradu je boravila vrlo kratko tokom novogodišnjih praznika i imali smo sreće da smo uspeli brzinski da se ukačimo pred njen let nazad u Los Anđeles. Instagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/Audio: Marko IgnjatovićInstagram:Galeb Nikačević Hasci-Jare: https://www.instagram.com/agelast_/Sandra Planojević: https://www.instagram.com/run_lola_run_7/
    --------  
    2:03:16

Weitere Freizeit Podcasts

Über Agelast podcast

Najstarija priča na svetu je mit o potrazi. Čovek otkako postoji, on traga. Traganje može da bude prostorno, ali traganje može da bude i unutrašnje. Tragamo za srećom, za identitetom, tragamo pokušavajući da odgovorimo na mnoga pitanja. Kroz razgovore i putovanja, ovo je moja potraga, moj pokušaj da pobegnem od besmisla.Agelast podcast je projekat Galeba Nikačevića.
Podcast-Website

Hören Sie Agelast podcast, GameStar Podcast und viele andere Podcasts aus aller Welt mit der radio.at-App

Hol dir die kostenlose radio.at App

  • Sender und Podcasts favorisieren
  • Streamen via Wifi oder Bluetooth
  • Unterstützt Carplay & Android Auto
  • viele weitere App Funktionen
Rechtliches
Social
v7.10.0 | © 2007-2025 radio.de GmbH
Generated: 3/9/2025 - 1:53:35 PM